Samobor
Tak' imam te rad
O Samoboru
Samobor je grad u Zagrebačkoj županiji koji se smjestio podno planinarskog raja na istočnim obroncima Samoborskog gorja. Sastoji se od svog užeg urbanog centra te od čak 77 pitoresknih sela i mjestašca u svojoj okolici. Odavno je Samobor poznat upravo po svojim izletištima, manifestacijama, kulinarstvu kao i kulturi. Zbog neposredne blizine Zagreba i susjedne Republike Slovenije, Samobor je oduvijek bio pristupačan stranim i domaćim turistima među kojima su tradicionalno najbrojniji Zagrebčani.
Blizina Zagreba daje mu posebnu čar ladanja, kako je to u pjesmi opisao jedan od najpoznatijih pjesnika koji je živio u Samoboru, Antun Gustav Matoš.
Samobor je dobio ime prema legendi koja kaže kako u njemu rastu samo borovi. Naravno, to nije istina, ali je činjenica kako je jedna trećina grada prekrivena šumom u kojoj dominiraju borovi.
* * *
U drugoj polovici 19. stoljeća Samobor se sustavno uređuje i pošumljava, uređuju se kupališta i parkovi kojima se stvaraju preduvjeti za kvalitetan turizam. Početkom 20. stoljeća pa sve do 1979. Samobor se željeznicom i popularnim vlakom “Samoborčekom” povezuje sa Zagrebom, kojega se kroz film “Tko pjeva, zlo ne misli” svi rado sjete.
* * *
Poznavatelji povijesti reći će da je grad Samobor bio ključan za nastanak ilirskog pokreta te da je najpoznatija hrvatska budnica “Još Hrvatska ni propala” nastala upravo u domu skladatelja Ferde Livadića.
Kako je vođa ilirskog pokreta Ljudevit Gaj sam pripovijedao, početkom 1833. godine vozio se navečer saonicama Livadiću u Samobor. Očaran ljepotom zimskog krajolika i seljačkom glazbom koja je dopirala iz obližnjeg sela, počeo je slagati stihove. Stigavši u Livadićev dom, pohitao je uz stube, zatražio papir i zapisao pjesmu. Ferdo Livadić sjeo je za svoj glasovir i prema Gajevu recitalu skladao glazbu u narodnom taktu.
* * *
Osim po svojoj bogatoj povijesti Samobor je itekako poznat i po brojnim događanjima koja su odavno prerasla gradske okvire. Od svih manifestacija najpoznatije su Poklade, u samoborskom kraju zvane – fašnik. Običaj je to prijelaznog razdoblja između zime i proljeća.
Na fašniku u Samoboru, posebno od 1860. godine, prisutna je kritika općedruštvenih i političkih prilika u Samoboru, ali i šire.
Najzaslužniji za to bio je Josip Kompare, koji je, osim izučenog zanata knjigoveže, s “vandranja” po Europi donio u Samobor i neke elemente tadašnjih europskih poklada. On je pisao tekstove, slikao ilustracije i glumio, a sve do 1885. bio je organizator i voditelj maskiranih povorki u Samoboru. Tada ulice i trgovi postaju glavno mjesto fašničkih spelancija. S ovim novinama u Fašniku, Samobor još jednom potvrđuje svoju pripadnost srednjeeuropskom kulturnom krugu.
Samoborski fašnik je jedna od tradicionalnih manifestacija koje su zaštitni znak Samobora, simbol njegovog identiteta, svojevrsno kulturno dobro Samobora. Tih dana Samobor je najveseliji, najljepši i na vrhuncu je svoga duha, a to dobro znaju i mnogi gosti iz cijele Hrvatske, ali i šire.
* * *
Samobor svake godine u proljeće na jedan dan postaje stari srednjovjekovni grad zahvaljujući tradicionalnom uprizorenju davne bitke iz 1441. godine između vojske kraljice Elizabete i poljskog kralja Vladislava Jagelovića, na livadi Vugrinščak podno staroga grada Samobora, koja se pretvara u viteški vojni tabor s konjanicima, oklopljenim vitezovima, mačevaocima, streličarima, kuburašima, bojnim spravama, katapultima, kolskim taborom, fortifikacijama… Cijeli Vugrinščak postaje poporište bitke i veliki srednjovjekovni sajam.
Od ostalih događaja tu je i Samoborska glazbena jesen, manifestacija koja neprekidno već više od trideset godina ugošćuje vrhunske glazbenike s bogatim i probranim programima te izuzetnim muziciranjem.
Da se iz tradicije i obiteljskih “recepta” može stvoriti kvalitetna turističko-gospodarska manifestacija, pobrinuli su se mnogi kvalitetni samoborski mesari, organiziranjem – Samoborske salamijade.
U Samoboru se također odražavaju i Dani rudarske greblice, Večeri hrvatske ljubavne poezije posvećene Ljubici ilirca Stanka Vraza, zatim tu je i Cirkuski ulični festival, Samoborska glazbena jesen, Jazz festival, Samoborski proljetni sajam, Advent, Martinje kao i brojne ostale manifestacije koje privlače posjetitelje u ovaj naš lijepi grad. Više informacijama o ovim, ali i svim drugim događanjima u Gradu možete pronaći na službenim internet stranicama grada Samobora, klikom na logo: